Image

Afrički patuljasti ježevi su poslušne životinje- čiste su i nemaju mnogo mirisa. To su slatke male životinje.

Afrički patuljasti ježevi su poslušne životinje- čiste su i nemaju mnogo mirisa. To su slatke male životinje.
Afrički patuljasti jež živi između pet i devet godina, a kao ljubimac preporučuje se ljudima s puno obaveza. Jer, ježevi su noćne životinje koje veći dio dana spavaju.
Ježevi , osim kao česti gosti vrtova i dvorišta koji rado navraćaju po svoju porciju mlijeka i ostatake ljudske hrane koju redovno dobijaju, sve češće pojavljuju se kao kućni ljubimci.
Ljudi ih vide, pa pomisle da su baš slatki i uzmu ih bez savjetovanja, a ne znaju da zahtijevaju puno truda. No za one koji su spremni uložiti taj trud, ježevi su prekrasni. Od bodljikave loptice se pretvore u člana porodice.
Idealni ljubimci za ljude koji nemaju puno slobodnog vremena, kao i za one koji nemaju puno prostora.
Mirne su i čiste životinje te su jako privržene vlasniku.
Težina im se kreće od 350 do 450 grama.
Dolaze u raznim bojama - od albino i aprikot do tamno smeđe.
Ježevi su životinje koje pripadaju porodici sisara, a prepoznatljivi su po svom tijelu dužine od 10 do 45 centimetara prekrivenom bodljama koje im u divljini služe za samoobranu. 
U našim krajevima živi europski jež (Erinaceus europaeus). Važno je naglasiti da on pripada divljini, zakonom je zaštićen i  smiju  se držati kao kućni ljubimci.

Kao kućni ljubimci najpoznatiji su afrički patuljasti ježevi koji se za tu svrhu ne uzimaju iz prirodnog staništa, već  se selektivno uzgajaju za kućne ljubimce. 

Izgledom su slični europskom ježu, samo kraći ( 17 do 24 cm). Dolaze u raznim varijacijama boja, uključujući albino patuljaste ježeve.
Afrički patuljasti jež kao kućni ljubimac živi između pet do devet godina, a preporučuje se ljudima s puno obaveza. Jer, ježevi su noćne životinje koje veći dio dana spavaju, a sve uključujući i igru obavljaju noću.
 
Ježa je moguće vrlo brzo dresirati, a socijalizacija je posebno važna. Polako i nježno treba ga privikavati na dodirivanje, maženje i prepoznavanje ljudskog glasa i mirisa. Sve će ići puno brže i lakše uz pomoć poslastica. Kada se na njega navikne vlasnika će slijediti poput psa ili mačke.  Savršeni su ljubimci za zaposlene ljude koji preko dana rade, a predveče se žele opustit uz svog ljubimca.
Ježevi nisu ljubimci za djecu. To su noćne životinje koje ne vole da  se preko dana bude i ometa njihov ritam. 
 
Svako tko namjerava nabaviti ježa mora znati da će njegov ljubimac tokom noći praviti buku. Životinje su to koje imaju urođeni strah od predatora (uključujući čovjeka). Na grubu dječju igru i nagle pokrete odgovorit će obranom odnosno ubodom koji može bit bolan.
Jež je zdrav ako: 
-nema podbradak ( to je znak da nije bucmast),
-oči su široko otvorene, pogled jasan, bez suza i krmelja, 
-ima vlažan nos,
-nema dugačke nokte,
-na koži i nogama nema oteklina, vidljivih ozljeda, čireva i sličnih simptoma koji ukazuju da je jež zanemarivan,.
 
Ježevi su samotnjaci i ne preporučuje se držati ih u paru (osim u vrijeme parenja). Kao i kod svih drugih ljubimaca i kod afričkih patuljastih ježeva vrijedi pravilo: što veće to bolje! 
To znači da kavez mora bit dovoljno velik da u njega stane kućica za spavanje ili dovoljno stelje u kojoj će  jež iskopati 'rupu' za spavanje, dvije hranilice ( suha i mokra hrana), pojilica i kotač za trčanje.
Ježevi su dobri penjači pa im unutar kaveza to također trebate omogućiti, kao i postaviti nekoliko igračaka poput tunela. 
 
Minijaturni afrički ježevi ne podnose temperature niže od 21 stepena Celzija i nije ih preporučljivo držati u kavezu jer su dobri penjači, no ako ih pustite da lutaju po kući, mogli bi završiti na nekoj visokoj polici pa ni to nije idealno. Preporučuje se držanje ovih životinja u staklenom terarijumu.
Ježevi su takođe skloni zdravstvenim problemima poput neizlječivog neurološkog poremećaja koji uzrokuje postupnu paralizu koja ponekad završava smrću. Uobičajen životni vijek im je između tri i osam godina. Afrički minijaturni ježevi također su skloni debljanju i problemima sa želucem. Najbolja hrana za njih je mješavina niskokaloričnih hrana za mačke. Kao posebnu poslasticu ježevi vole insekte, kuhanu piletinu i jaja. Dobar način da se ježa održi na idealnoj težini je kotač za hrčke, a mogu pretrčati i do pet kilometara u noći.
U prirodi ježevi jedu kukce, crve, gliste, puževe, korijenje, razne bobice i ostalo bilje. Vlasnici ježeva kućnih ljubimaca najčešće ih hrane kvalitetnim suhim hranama za mačke koje su po svom sastavu najsličnije hrani za ježeve. 
Hrana je to bogata proteinima (meso), ali redovno im treba davati raznoliko voće i povrće ( rajčica, špinat, mrkva, brokula, dinja,zelena papriku, dinja, grašak, maline, borovnice, lubenicu, tikvice). 
Ježevi su aktivne noćne životinje kojima treba omogućiti sve što i drugim kućnim ljubimcima. Osim kvalitetne ishrane to podrazumijeva puno kretanja unutar i izvan kaveza. Ako im to ne omogućite vaš jež imat će problema s „viškom kilograma“. 
 
Kako bi izbjegli hibernaciju (koja ih može ubiti) ježeve držite na sobnoj temperaturi, između 18 i 22 steeni Celzijevih. Izbjegavajte propuh i direktno izlaganje suncu.

Ova životinja ne obolijeva često, a bolesti su najčešće rezultat pogrešaka u držanju.

Kvalitetna hrana za mačke, slatko voće te uzgojeni insekti njihova su ishrana, no kako su skloni debljanju, potrebno je voditi računa o njihovoj težini koja ne bi trebala biti veća od 500 grama.
U kontaktu s drugim životinjama izrazito je miroljubiv, a odnos s djecom poželjan je uz prisustvo odrasle osobe.
 
Afrički patuljasti jež je izuzetno simpatična životinjica i prilično nezahtjevan kućni ljubimac, budući da većinu dana provede spavajući. Jež je noćna životinja i tada uglavnom postaje aktivan.
Iako ježevi u kontaktu sa ljudima djeluju vrlo odbrambeno, sklupčaju se i počnu ispuštati zvuk sličan šištanju, itekako se mogu pripitomiti za život u kući nakon što se naviknu na miris vlasnika.

Ježa možete pustiti da uz nadzor šeta stanom. Ove su životinjice vrlo radoznale i vole istraživati okolinu, a za razliku od glodara ne grizu kablove i namještaj.

Pripadaju skupini svaštojeda, a u prirodi se najviše hrane insektima poput skakavaca i cvrčaka, kao i crva i glista.

Pored toga, jedu i povrće i voće poput zelene salate, špinata, paradajza, mrkve, jabuke, banane, narandže...