Image

Vjeverice / squirrels /-živahna i znatiželjna mala bića mogu biti izvrsni ljubimci.

Vjeverice / squirrels /-živahna i znatiželjna mala bića mogu biti izvrsni ljubimci.
 
Vjeverica mnogima ne pada na pamet kao opcija za kućnog ljubimca, a mnogima se čini i okrutnim držati divlju životinju u zatvorenom prostoru. Ove simpatične životinje možete dozvati u svoj vrt i ponuditi im sklonište, a morate priznati kako se svi oduševimo kada ih primijetimo na stablu. 
Šarmantna bića s velikim kitnjastim repom nemoguće je ne voljeti. Iako spada u red glodavaca, mnogima je daleko simpatičnija i ljepša od štakora i miševa. Zanimljivo je kako je mlade vjeverice lako socijalizirati, ali i kako su mladunci dostupni uglavnom u kasno proljeće i najesen. U pet shopovima dostupne su sibirske i kanadske vjeverice, dok je važno napomenuti kako je uzgoj crvenih vjeverica zabranjen. Ulovite li crvenu vjevericu u prirodi, osim što ćete dobiti kaznu, zasigurno ćete dobiti nesretnu životinju koja je već navikla na divljinu-osim ako je odgojite kao malu bebu.
Za držanje u zatvorenom, vjeverici treba velik kavez, visine barem 100 cm u kojem će se moći slobodno gibati i igrati igračkama. Dobro je imati i poseban komad drveta za grebanje te urediti kavez tako da se vjeverica osjeća što bolje i ugodnije. Prirodne grane, police i posebna kućica  za spavanje su neophodne. Vjeverica se može pustiti i na 'istrčavanje' po sobi, ali imajte na umu kako će se popeti i zaviriti posvuda.   
Vjeverice nisu ljubimci koji se mogu u potpunostipripitomiti,neće se s vama maziti,jako su aktivne životinje.Ali zbog toga nisu ništa manje dobri ljubimci, niti su manje zabavni.Potrebno im je pružiti jako puno ljubavi, vremena istrpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika.
Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu koja je uzgojena u zatočeništvu. Potreban im je prilično veliki kavez, no isto tako voli boraviti – kao i drugi kućni ljubimci – izvan kaveza.

Vjevericu koja povremeno dolazi u vaš vrt nikada nećete moći pripitomiti niti dotaknuti, a bit ćete sretni ako dopusti da joj se približite na manje od nekoliko metara.Osjeti li se ugroženom, vjeverica bi vas mogla napasti, stoga je najbolje ostaviti je i izdaleka i gledati s divljenjem s udaljenosti.
U kavez je potrebno smjestiti granje za skakutanje (jabuka,kruška, lijeska, nešpricano i ne sa gradskih ulica), ako želite – špagu rastegnite unutar kaveza, u nekoliko nivoa.Potrebna je kućica u kojoj će spavati i gdje će skupljati hranu.Negdje u kavez stavite komadić tkanine, vjeverica će to odnjeti u gnijezdo, pokrivati se ili spavati na tom komadiću odjeće.Na dno gajbe stavite malo piljevine ili sijena…A kažu i u kavez na dno ne stavljati ništa nego ga svaki dan počistiti.
Ova živahna i znatiželjna mala bića mogu biti izvrsni ljubimci, ali kako zahtijevaju posebnu njegu i ne vole maženje, nisu najbolji izbor za djecu. 
Kako su ove životinjice jako živahne, trebate im pružiti što više prostora. Kavez za hrčka ili drugog glodara nije prikladan za vjeverice. Smjestite vjevericu u veliki kavez veličine min. 100x60x60 cm,  u koji ćete staviti puno grana i lišća kako bi se mogla penjati i skrivati.
U divljini vjeverica živi oko 3 godine, ali ako se dobro brinete o njoj u zatočništvu dožive do 8 godina. Vjeverica u obrazima ima vrećice za spremanje hrane koju će kasnije ponijeti u svoju jazbinu, jer se, kao i većina malih sisavaca priprema za zimu. Osim što su jako slatke, one su i poprilično nestašne male životinjice koje će pokušati pobjeći čim im se ukaže prilika. Zato pazite da razmak između rešetki na kavezu ne bude veći od 2,5 cm, jer ćete u suprotnome vjeverice nalaziti po cijeloj kući.
Kavez bi trebao imati tri čvrste stranice, dok je prednja strana prekrivena mrežom ili rešetkama. Dno neka bude čvrsto i prekriveno pijeskom, piljevinom ili papirom koji će upiti vlagu i neugodne mirise.  
U kavez, osim grančica i lišća, stavite police, kamenje i sve drugo što će vjevericama osigurati zabavu. 
Za svaku odraslu vjevericu morate osigurati jedno gnijezdo veličine 20x20 cm. U gnijezdo stavite sijeno ili isjeckani papir-komad odjeće.
Od standardne opreme, potrebna vam je zdjelica za hranu,pojilica, posuda u kojoj će obavljati nuždu (npr wc za hrčke).Razmještaj u kavezu mjenjate po potrebi, jer se brzo zasite ipostane im dosadno.
Kad trebate očistiti kavez, neka je vaš ljubimac zabavljen nečime drugime – van kaveza. Ne vole da se diraju njihove stvari,smatraju vas uljezom koji želi njihove zalihe.
Možete ih svaki dan po 15 minuta pustiti van iz kaveza,one će pretražiti cijlu sobu i natrag će se same vratiti u svoj kavez,jer im je tamo sve uglavnom…  
Kako su ove životinjice jako živahne, trebate im pružiti što više prostora. Vjeverice bi trebale živjeti u zajednici kako im ne bi bilo dosadno.

 
U prirodi, zimi, vjeverice također ne ulaze u duboku ili potpunu hibernaciju u svojim skloništima, već se tokom zime bude svake dvije sedmice da bi obavile nuždu i pojele nešto iz svojih zaliha..
Normalna tjelesna temperatura vjeverice je oko 37°C, a tokom hibernacije pada ispod 10°C; od 350 otkucaja srca u minuti pada na 4 otkucaja u minuti, fiziološki procesi u tijelu su isporeni;tjelesna težina pada s 300 grama na 160 grama. Vanjski faktori, kao što su kraći dan i duža noć, malo hrane u okolini, pad vanjske temperature i "biološki sat" ili prirodni instinkt, uieču da vjeverice spavaju "zimski san".
Kao kućni ljubimac vjeverice nisu sklone hibernaciji ili zimskom snu, jer tokom cijele godine imaju hrane u izobilju, a temperatura okoline ne pada ispod 20°C. Vlasnik može svojoj ljubimici osigurati"zimske uslove", i to u periodu od studenog do ožujka, tako da vjevericu drži u hladnijoj prostoriji i ne hrani je u izobilju tokom listopada.

Vjeverice bi trebale živjeti u zajednici kako im ne bi bilo dosadno, ali pazite kada miješate muške i ženske vjeverice ako ne želite podmlatke. Morate paziti da mužjake razdvojite kada dosegnu zrelost kako bi spriječili svađe. 

Kavez redovno čistite. Vjeverice će odabrati jedan kut kaveza za obavljanje nužde, a podlogu mijenjajte svakoga dana. Gnijezda čistite dva puta godišnje, ali izbjegavajte njihovo čišćenje između rujna i ožujka, jer su u tom periodu puna sjemenki koje su vjeverice spremile za zimu.
Posebno grijanje kaveza nije potrebno, ali je nužno da životinje imaju dovoljno zraka. 
ISHRANA
U prirodi vjeverice jedu orašasto voće, bobice, kukce i žitarice, a postoji velik izbor gotove hrane koja će biti dodatak njihovoj uobičajenoj ishrani. Osnovna ishrana su žitarice s dodatkom povrća, orašastog voća i malo voća. Možete im ponuditi i proteine u obliku mesa ili malo jaja. 
Kikiriki, sjemenke i zeleno povrće nudite im u malim količinama. Kako bi održali zube vjeverice zdravima, možete joj dati suhu integralnu tjesteninu za glodanje. Neka joj uvijek bude dostupna svježa voda. 

Vjeverice se hrane gotovom hranom za vjeverice,a možete im idavati:sjemenke,orahe,sušeno voće,kikiriki u ljusci...Ishrana vjeverica je zapravo jednostavna i logična: u zatočeništvu jedu sve što i u prirodi. Ako želite privući vjeverice u svoj vrt koji se nalazi u blizini šume, možete ostaviti posebnu mješavinu hrane za vjeverice ili pak orašaste plodove, žireve, voće, bobice, a imajte na umu kako su vjeverice svežderi te im pokoji crvić ili komadić govedine takođe dobro dođu.

Možete joj ponuditi i :komadić banane, kruške, jabuke,jagode, ananasa, trešnje, višnje, brusnicu, sve što možete ogulite i dajte bez koštica. Ostalo: kikiriki s ljuskom, žitarice,malo kuhanog mesa, komadiće tvrdo kuhanog jaja, tunu iz konzerve,kupus (jedan listić dnevno), cvjetaću(karfiol), salatu, rajčicu,mrkvu, peršin, brokulu,…
Važna je raznolikost, ali u malim količinama, jer sve ovo su poslastice kao npr. čokolada i bomboni. Zbog velike količine šećera, ne pretjerujte. Dozvoljene su napolitanke, čak sladoled i voćni jogurt. Hranite ih sa 3 obroka dnevno. Sklone su debljanju.

PONAŠANJE

Ako dozvolite svojoj vjeverici da svaki dan malo vrluda vašom kućom, uskoro će se naviknuti na vašu prisutnost. Mnogi vlasnici vjeverica kažu kako je njihovom ljubimcu najdraže sjediti na njihovom ramenu dok gledaju televiziju ili čitaju knjigu. Vjeverice koje od malena borave u društvu vlasnika postaju potpuno pitome, a mogu se čak naučiti da reagiraju na ime. Kako su često plijen drugih životinja, po prirodi su malo nervozne. Zato izbjegavajte nagle pokrete i glasne zvukove dok ih pokušavate pripitomiti. Imajte na umu da vjeverica nikada neće biti odana kao pas i ako tražite ljubimca kojeg ćete maziti onda ona nije izbor za vas. Najviše što ćete s vjevericom dobiti je sjedenje na vašem ramenu i da vam dođe u vrijeme hranjenja. 
Zubi se režu kao svim glodarima, a ne davati tjesteninu.Takodje ni mesa ni jaja.Kupiti B kompleks za glodare te im obavezno davati jer su jako osjetljive na nedostatak vitamina.Poželjno je svakodnevno puštanje van kaveza barem 2 sata da slobodno trčkara po prostiriji jer oboljeva od kavezne paralize.
 

KANADSKE VJEVERICE: 

Ovi mali sisavci ispunjavaju nekoliko važnih funkcija u šumskim ekosustavima. Njihove aktivnosti i gomilanje sjemenja u njihovim gnijezdima igraju ključnu ulogu u uspostavljanju ravnoteže u šumskom ekosustavu jer svake godine radi ovih malih sisavaca niknu nove sadnice raznog šumskog bilja.

Kanadska vjeverica poieče iz travnatih područja SAD-a, Azije i Kanade. Pripada porodici glodavaca Sciuridae od kojih je poznato 262 vrste koje su rasprostranjene širom Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike.  
(Chipmunks) je glodar koji je dosta zastupljen kao kućni ljubimac. Vrlo su živahna, umiljata i društvena stvorenja. Krase ih tri prugice na leđima.
Mogu narasti do 25 centimetara, a rep im je dugačak od 10 do 15 cm.
Žive u prosjeku od pet do deset godina, a ženke najčešće nadžive mužjake za nekoliko godina.

Način života 
Strpljenje, vrijeme i ljubav su bitne stvari koje trebate imati da bi se lakše i brže navikle na vlasnika. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu. Potreban im je prilično veliki kavez, ali vole boraviti i van kaveza, naravno tek nakon perioda prilagođavanja na život s ljudima.
Kao i u prirodi, pri držanju ovih ljubimaca potrebno je osigurati im optimalne uslove koji su što sličniji njihovim uslovima u prirodi.
Kanadske vjeverice koje žive s ljudima u njihovim kućama, spavaju u prosjeku oko 15 sati dnevno. Smatra se da ovi sisavci puno duže spavaju kad žive s ljudima jer imaju osjećaj sigurnosti, nego glodari koji žive u prirodi jer stalno moraju biti na oprezu od raznih grabežljivih ptica i sisavaca. 
PONAŠANJE: 
To su osjećajne i inteligentne životinje. Podložne su stresu pa se stoga prema vjevericama  ne smiju primjenjivati kazne u obliku zlostavljanja ili zanemarivanja.

Vjeverici se treba prići polagano i bez naglih trzaja i vike. Kad se privikne na vlasnika, vjeverica će vam pružati mnogo ljubavi i smijeha. Vrlo su hiperaktivne životinjice i upravo radi toga su zanimljive i zabavne. 

Od malena ih se treba privikavati na ljude.
Smještaj: 
Pored većeg kaveza potrebna je kućica u kojoj će spavati, sakrivati se i spremati hranu. Vjeverici možete osigurati i tunelčiće te imitacije gnjezda i debla. U kavez možete staviti i neki od komadića odjeće  koja ima vaš miris. Nepoznati mirisi izazivaju nesigurnost i stres, što može dovesti i do odbacivanja mladunaca. Razmještaj predmeta u kavezu mijenjajte prema potrebi jer se vjeverice brzo zasite i postane im dosadno.
S puštanjem vjeverice iz kaveza treba početi tek kada prođe period prilagođavanja. I tada, nikada bez nadzora. Kanadske vjeverice su vrlo brze i lako vam mogu pobjeći, ako ne zatvorite prozore. Mogu skočiti vrlo visoko i brzo se penju. Ako imate veću terasu u stanu, možete je i tu smjestiti. Kanadske vjeverice su vrlo radoznala bića, i moraju svugdje zaviriti. Dok nešto budete radili, budite sigurni da će vaša vjeverica doći vidjeti što se događa. Pripitomljavanje je najlakše uz pomoć hrane. Važno je da budete stpljivi i veoma pažljivi prema ovim ljupkim bićima.
Vjeverice obavezno moraju imati stalno dostupnu vodu, pa je najbolje postaviti pojilice. Vodu u pojilici mijenjajte svakodnevno. Vjeverice vole skladištiti hranu i imati svoje tajno skrovište.
Vjeverice su vrlo čiste i uredne životinjice.
Hrana: 
Kao osnovnu ishranu možete koristiti specijalnu hranu namijenjenu njima, koju možete pronaći u specijaliziranoj trgovini. Pored te hrane, možete im davati sjemenke suncokreta (one su dosta kalorične, ali ih možete davati povremeno kao posebnu nagradu), lješnjake, orahe, sušeno voće, kikiriki u ljusci, voće – jabuku, krušku, bananu, jagode, ananas, trešnje, višnje i sl.Voće mora biti oljušteno i bez koštica. Nikada im nemojte davati bademe, jer su smrtonosni za kanadske vjeverice. Nemojte im davati niti granuliranu hranu za pse i mačke. Bitno je da ih ne hranite jednolično i ne pretjerujte sa slatkišima. 
Razmnožavanje: 
Vjeverice su sposobne za razmnožavanje poslije godinu dana. Pare se dva puta godišnje, jednom oko veljače i ožujka, a drugi put oko listopada i studenoga. Tada ženka zove mužjaka specifičnim zvukom sličnom riječima „čip, čip“. Često se događa da ženka poslije parenja grize mužjaka kada god joj priđe. Isto tako, ako mužjak ostane sa ženkom u kavezu ona u strahu može izgaziti mlade u gnijezdu i zato ga obavezno treba maknuti iz kaveza u kojem je ženka. Ženka nosi oko 30 dana, ali je i dalje vrlo aktivna. Povlači se u kućicu na dan okota.
Kada se vjeverica okoti, nemojte je uznemiravati.
Vjeverica okoti od 3 do 8 mladih. Mladunčad izlazi iz kućice poslije 35 dana. Mladi koji dolaze na svijet teški su oko 3,40 g i rađaju se bez krzna, a oči i uši su im zatvorene (oči im se otvaraju nakon nekoliko sedmica). Sa 40. dana starosti, pomladak postiže 70% veličine odrasle jedinke i postepeno izlaze iz gnijezda. U prvim danima po izlasku iz gnijezda, majka ih usmjerava i pazi na njih. Nakon tog perioda, pomladak se osamostaljuje i spreman je za samostalan život. Između 10. -12. dana pojavljuju se pruge karakteristične za kanadske vjeverice.